Veslački klub Jarun
ŠTO JE VESLANJE

 

VESLANJE
FISA
Međunarodni veslački savez (FISA) osnovan je 1882. godine u Torinu i jedan je od najstarijih veslačkih saveza.
Definicija
Prema opisu i definiciji FISA-e, veslanje je pokretanje čamca, s kormilarom ili bez njega snagom mišića jednog ili više veslača, koji sjede leđima okrenuti u smjeru kretanja čamca te se koriste veslima kao polugama prvog stupnja.
Povijest
Veslanje je jedan od najstarijih sportova, o čemu svjedoče veslačka natjecanja u slavu boga Dionisa u antičkoj Grčkoj. Najstarije zabilježeno veslačko natjecanje samaca upriličeno je za nagradu “Dogget s Coat and Badge”, koju je utemeljio engleski glumac Tomas Dogget 1715 god.. Veslanje je na modernim Olimpijskim igrama zastupljeno od 1900. Godine - II OI u Parizu. Veslački sport je možda najpoznatiji po tradicionalnom veslačkom natjecanju sveučilišnih osmeraca Oxforda i Cambridgea na rijeci Temzi. Dužina te utrke iznosi oko 7 km, a prva utrka se održana je davne 1829. godine.
Prvi veslački natjecateljski klubovi na tlu Hrvatske nastaju krajem 19 st., a glavnina početkom 20 st., kada se organiziraju i natjecanja.
Natjecanje
Veslačka natjecanja zovu se regate. Na regatama se natječe više čamaca koji startaju jedan pored drugoga - svaki u svojoj stazi. Regate se održavaju na mirnim vodama. Dužina regatne staze za polaznike škole veslanja, kadete i kadetkinje te veterane je 1000 m. Sve ostale dobne kategorije - juniori i juniorke B, juniori i juniorke A, seniori i seniorke B, te seniori i seniorke, kao i laki veslači i veslačice - nastupaju na stazi od 2000 m. Startni brojevi čamaca određuju se ždrijebom. Na startu utrke poravnavaju se pramci čamaca, o čemu brine sudac na startu i držači čamaca. Veslači stavljaju vesla u pripremni položaj i startaju na zapovijed suca: “pozor-sad”, odnosno na spuštanje crvene sudačke zastavice. Tijekom utrke svaki čamac se mora kretati u svojoj označenoj stazi, ali ako prijeđe u drugu stazu diskvalificiran će biti samo bude li ometao drugi čamac. Glavni sudac prati utrku u motornom čamcu i kontrolira regularnost od starta do cilja. Suci na cilju određuju redosljed čamaca, koristeći se pritom najmodernijim elektronskim uređajima za mjerenje vremena i redosljeda. Na velikim regatama s više od 6 posada u jednoj disciplini održavaju se prednatjecanja, i 6 najboljih posada natječe se u finalu.
Veslačka staza
Sportsko rekreacijski centar “Jarun” ogledni je primjer A1 staze po kriterijima FISE. Zahvaljujući tome naš je “Jarun” bio domaćin mnogih svijetskih veslačkih natjecanja, a mnoga su pred nama. Duljina regarne staze od starta do cilja je 2000 m. Iza cilja mora postojati prostor za zaustavljanje čamaca. Šest pruga je širine 13,5 m, a odvojene su po čitavoj duljini vidljivim plovcima tzv. bovama. Minimalna dubina vode mora biti 2m, a udaljenost od vanjskih rubova staze je najmanje 5m. Udaljenosti na stazi moraju biti označene svakih 250 m. Svaka staza na početku ima startni blok za pridržavanje i poravnavanje čamaca na startu. Sudački toranj nalazi se u ravnini cilja, i opremljen je sa svom pripadajućom opremom.
Posada
Veslanjem se bave i žene i muškarci (u nekim veslački razvijenijim zemljama veslačice su čak i brojnije). Veslačice ili veslači u jednoj veslačkoj disciplini čine posadu. Posada može brojiti jednog, dva, četiri ili osam veslača i kormilara u disciplinama s kormilarom. U seniorskoj konkurenciji postoji i kategorija lakih veslača, odnosno veslačica. Posade lakih veslača moraju imati do 70 kg - u prosjeku muški i 57 kg - u prosjeku žene, ili pojedinačno najviše do 72,5 kg muški i 59 kg žene. Kormilar mora težiti najmanje 55 kg (seniori i juniori) i 50 kg(seniorke i juniorke), a ako ne zadovoljava tu kilažu mora nositi „mrtvi“ teret sa sobom u čamac. Uz upravljanje čamcem kormilar ima zadaću da svojim uzvicima daje ritam i da asistira u taktici tijekom utrke.
Oprema
Osnovna oprema veslača su čamci i vesla. Za čamce slobodne gradnje u kojima se održavaju natjecanja nema ograničenja glede oblika, dimenzija, i građe. To vrijedi i za vesla. Ipak, u praksi se upotrebljavaju oblikom vrlo slični čamci i vesla, načinjeni od specijalnih kompozitnih materijala u kojima prevladavaju kelvar i karbon. Čamci moraju biti lagani i uski. U srednjem dijelu čamca veslači sjede jedan iza drugoga. Pramac i krma dugi su, šiljasti i potpuno prekriveni. Cijeli trup čamca malo nadvisuje razinu vode oplatom i valobranom koji spriječava prelivanje vode u čamac. Izbočnici su pričvršćrni za valobran, izrađeni od aluminijskih ili karbonskih cijevi, a služe kao oslonac veslu koje je pričvršćeno za okretnu ušicu na kraju izbočnika. Svako veslo ima svoj izbočnik, čime je omogućena upotreba dugih vesala i uskih čamaca. Mjesto za veslača opremljeno je osloncem za noge, tzv. nogari, i pomičnom sjedalicom koja se na kotačićima kreće po vodilicama, tzv. rol. Čamci s kormilarom imaju ležište za kormilara s mehanizmom za upravljanje.
Primjenjuju se dvije vrste vesala. Kada veslač u svakoj ruci ima po jedno veslo, onda vesla u scull - tehnici i takva vesla su duga oko 3m. Kada pak veslač sa objema rukama drži jedno veslo, onda vesla u riemen - tehnici i takvo veslo je dugo oko 3,8 m. Na jednom je kraju vesla hvarište za ruke, a na drugom lopatica za zahvatanje vode. Na određenom razmaku od hvatišta za ruke nalazi se oslonac za ušicu ili manžeta.
Discipline
U veslanju postoji osam disciplina:
·             samac - jedan veslač sa dva vesla
·             dvojac na pariće - dvojica veslača s po dva vesla
·             dvojac bez kormilara - dvojica veslača s po jednim veslom
·             dvojac s kormilarom - dvojica veslača s po jednim veslom i kormilar
·             četverac bez kormilara - četvorica veslača s po jednim veslom
·             četverac s kormilarom - četvorica veslača s po jednim veslom i kormilar
·             četverac na pariće - četvorica veslača s po dava vesla
·             osmerac - osam veslača s po jednim veslom i kormilar.
Brzine čamaca na natjecanjima ovise o broju veslača u čamcu i o broju vesala (primjerice dvojac na pariće brži je od dvojca bez kormilara).
Tehnika veslanja
Tijekom veslanja veslači su leđima okrenuti prema pramcu i sjede na pomičnim sjedalicama, stopala su im pričvršćena u nogarima. Tijekom svakog zaveslaja nogama se odguruju od oslonca i nastoje postići što bolji učinak usklađenim radom nogu, tijela i ruku. U zaveslaju, lopatica vesla je u okomitom položaju u vodi, a tijekom vraćanja u polazni položaj suprotnom kretnjom lopatica je u vodoravnom položaju kako bi se smanjio otpor zraka. Ima više stilova veslanja, ali za laika sve su tehnike slične. Osnovna podjela je na veslanje u riemen - tehnici i scull - tehnici. U veslanju jednim veslom (riemen - tehnika) veslač drži veslo za hvatište objema rukama, a tijekom veslanja sa dva vesla (scull - tehnika) svako veslo drži jednom rukom i pritom mora jedno veslo voditi iznad drugog jer se vesla zbog svoje dužine križaju.
Veslanje za osobe s invaliditetom
Veslanje je jedan od rijetkih sportova koji na svojim svjetskim prvenstvima ima i discipline za osobe s invaliditetom. Čamci odnosno discipline su podijeljeni u kategorije ovisno o stupnju invaliditeta. Zanimljivost je da pojedine discipline moraju u posadi imati pola ženskih i pola muških članova.
Općenito
Veslanje pripada grupi najzdravijih sportova - jer veslački pokret razvija sve glavne grupe mišića, jer se odvija na čistom zraku i jer zbog svoje složenosti, osim tijela razvija i um. Zahvaljujući tim prednostima veslanje je i najakademskiji od svih sportova. K tome idealna je kombinacija učenja i tjelesnog napora, čemu govori u prilog podatak da 90% veslačica i veslača seniora završavaju fakultete i postaju akademski obrazovani građani. Hrvatsko veslanje zauzima sve značajnije mjesto u svijetu, odmah smo iza vodećih veslačkih velesila (Njemačke, Australije, Italije, Velike Britanije, Novog Zelanda... ). Veslanje je na tri posljednje Olimpijade pozicionirano kao jedan od vodećih sportova po kvaliteti što, nažalost nije dovoljno medijski iskorišteno.
Veslanje je jedan od niza sportova na vodi; međutim laici ga često poistovjećuju s kajakom i kanuom. Razlika je i u pokretu i u građi čamaca, a osnovna prednost veslanja je što ne favorizira ni jednu grupu mišića već ih sve skladno razvija, za razliku od kajaka i kanua koji naglašavaju aktivnost gornjim ekstremitetima.